U Republici Hrvatskoj prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim strogo zaštićena svojta – te ih kao takve ne smijemo ubijati. Ostaju nam na raspolaganju tek mjere kojima ih možemo pokušati otjerati sa svojih posjeda.
Krtice su pripadnici porodice sisavaca koji žive u tlu, kopajući tunele, ujedno miješajući tlo. Hrane se ličinkama kukaca, a ponajviše gujavicama. Štete u nasadima nastaju kada krtice kopajući kanale na površinu izbacuju korijenje različitih mladih biljaka koje su tada izgubljene za proizvodnju. Istovremeno tuneli koje krtice kopaju imaju utjecaj i na vodni režim u tlu. Tlo oko tunela lakše se suši, a kultivirane biljke ili trava teže podnose sušu i pokazuju znakove venuća. Tunele također mogu koristiti i druge štetočinje u polju, kao što su npr. voluharice, a one čine izravne štete u poljoprivrednoj proizvodnji.
Obzirom da su zaštićene i da ih ne smijete fizički uništavati, postoji podosta prirodnih, ekoloških sredstava i načina kako otjerati krticu iz vrta ili dvorišta.
Jedna krtica ima radijus djelovanja i do 400m2 i nevjerojatno je radišna. U 20 minuta u stanju je iskopati i do 6 kg zemlje. Obzirom na svoju masu od nekih 100-tinjak grama to je poprilično. Kako živi isključivo pod zemljom, krtica je gotovo slijepa. Razlikuje samo svjetlo i tamu, ali zato ima savršeno razvijen sistem osjetila kojima zamjećuje i najmanje treperenje zraka i zemlje. Živi sama, a može doživjeti starost do 4 godine.
Osim kupovnih sredstava koja možete nabaviti u poljoapotekama, postoji čitav niz narodnih sistema za odbijanje krtice.
Jedan od poznatijih je da plastičnu bocu od mineralne vode škarama odrežemo na pola, odvrnemo čep i sa grlom prema dolje, gurnemo je u rupu (u krtičnjak). Vjetar koji puše iznad boce vrtloži se i stvara zvukove koji se prenose u podzemne hodnike, a koji irirtiraju krticu.
Drugi način je da kuglice vate natopite limunovim uljem i gurnete u rupu. Miris limuna koji je nama ugodan, krtica ne podnosi.
Slično djelovanje ima i smjesa koju napravimo od 3/4 sirutke i 1/4 mlaćenice (stepke). Taj miris ima zadatak da zasmradi ionako kisikom osiromašen zrak u podzemnim dvorima.
Fizičke barijere koje se stavljaju u tunele poput usitnjenog stakla ili ljusaka od jaja, bodljikave žice, grančica gloga i božikovine, čepova u koje su zabodeni čavli i sl., najčešće ne postižu željeni učinak. Naime, krtice ih lako kopajući izguraju u stranu ili prokopaju tunel u novom pravcu zaobilazeći prepreke.
Zvučne-rastjerivače koji emitiraju vibracije moguće je nabaviti i na našem tržištu. Često oni skuplji i postižu neke rezultate, ali je i njih potrebno postaviti čim više – tim bolje. Međutim, krtice i ovakve uređaje često ignoriraju. Prema nekim iskustvima u oko 50% slučajeva ne djeluju učinkovito, jer se krtice na njih naviknu. Slično je i s preporukama o primjeni odčepljenih plastičnih boca koje se u tlo ukapaju do grla. Struja vjetra proizvodi vibracije niske frekvencije koje se šire tlom, ali nedovoljno jako, tek na nekoliko centimetara od izvora.
Tvari koje svojim mirisom mogu djelovati odbijajuće na krtice su naftalin, katran, formalin, kreozot, ostaci ribe, ljudska kosa i sl. O njihovoj učinkovitosti nema egzaktnih podataka. Uz olfaktorne repelente koji se mogu primjenjivati u tunele koji se nalaze u tlu, sljedeća mjera zaštite svodi se na sadnju biljaka koje imaju odbijajući učinak na krtice. To su biljke Euphorbia lathyris (krtičarka), koja izlučevinama korijena djeluje odbijajuće na krtice, ricinus – Ricinus communis i Tagetes minuta. Ove biljke u našim se vrtovima i okućnicama najčešće nalaze kao ukrasne biljke, ali nerijetko ih se spominje kao učinkovite pomagače u zaštiti od različitih štetočinja.
Kod uzgoja biljaka kao što su E. lathyris i R. communis treba imati na umu njihovu otrovnost (otrovni su svi dijelovi biljke) i paziti da u opasnost ne dovedemo osobito djecu kojima biljke, njihovi listovi, cvjetovi i plodovi mogu biti interesantni za igru. Savjetuje se i oprezno spaljivanje uvelih i osušenih dijelova biljke. Uz sve nabrojene, na raspolaganju nam u našim uvjetima preostaju mjere zaštite koje se temelje na odbijanju krtica s naših posjeda.
