Maslinovo ulje u svom sastavu, ima i esencijalne masne kiseline i zato je važna namirnica za sprječavanje ili ublažavanje djelovanja stresa na organizam
Riječ stres i prečesto čujemo u svakodnevnom životu koji poprima sve brži dnevni ritam. Mnogi liječnici tvrde da organizam može biti izložen stresu tijekom duljeg perioda, a da toga uopće nismo svjesni. Tek kada se suočimo s razornim posljedicama stresnog djelovanja shvaćamo da se organizam nalazi u alarmantnom stanju.
Prehrana utječe na stres
Što je stres i kako nastaje? Stres se definira kao sklop emocionalnih i fizičkih reakcija u trenucima kada neki događaj procijenimo opasnim ili uznemirujućim. Stres se može odnositi na unutarnje stanje organizma, na djelovanje nekog vanjskog događaja, na doživljaj koji proizlazi iz interakcije osobe i okoline. Stres kao unutarnje stanje organizma obuhvaća i fiziološke i emocionalne reakcije.
Iz navedenog je jasno da je stres vrlo kompleksan lanac psiholoških, fizioloških i okolišnih faktora koji rezultiraju psihološkim i biokemijskim odgovorom organizma. Dulji period izloženosti stresnom stanju povezuje se s nastankom niza teških oboljenja poput hipertenzije, srčanih bolesti, kroničnog umora, probavnih smetnji, pada kognitivnih funkcija… Nadalje, kronični stres značajno povećava rizik od srčanog udara, hipertenzije, alergija, čira na želucu, nesanice, kožnih osipa…
Puno je vanjskih faktora koji mogu utjecati na povećanje ili smanjenje efekta stresa na organizam, a način prehrane je nesumnjivo jedan od ključnih. Ako pogledamo što stanje stresa u biokemijskom smislu uzrokuje u organizmu, onda će biti jasnije zašto pravilan odabir prehrane postaje važan u obrani od stresa. Jedan od štetnih posljedica djelovanja stresa na organizam je manjak esencijalnih masnih kiselina do kojeg dolazi tijekom izloženosti stresu zbog inhibicije enzima koji su uključeni u metabolizam ovih vrsta masnih kiselina.
Znanstvena literatura navodi veliki utjecaj omega-3 i omega-6 masnih kiselina na smanjenje utjecaja akutnog i kroničnog stresa u organizmu. Masne kiseline iz prehrane su inače izuzetno važne za normalno funkcioniranje organizma, a u stanju stresa postaju još i važnije. Ako znamo da je jedna od posljedica stresa anksioznost i depresija, onda je jasno da će dodatak masnih kiselina biti važan jer mononezasićena masna kiselina, oleinska, iz maslinovog ulja pospješuje vezanje serotonina («hormon sreće») na njegove receptore i smanjuje efekt stresa.
Omega-3 masne kiseline su uključene u dinamičnu strukturu membrana centralnog nervnog sustava i povećavaju njihovu propusnost i transport serotonina, čime također utječu na smanjenje posljedica stresa.
Probavni problemi
Esencijalne masne kiseline i mononezasićena oleinska kiselina utječu na poboljšani rad imunološkog sustava organizma, što je također izuzetno važno u odgovoru organizma na stres. Neka istraživanja ukazuju na korist od uzimanja dodataka prehrani u obliku esencijalnih masnih kiselina tijekom stresnih perioda. Dobar izvor ovih kiselina su biljna ulja, riblje ulje je odličan izvor omega-3 masnih kiselina.
Maslinovo ulje u svom sastavu, pored dominantne oleinske kiseline, ima i esencijalne masne kiseline i zato ono predstavlja važnu namirnicu u prehrani za sprječavanje ili ublažavanje djelovanja stresa na organizam.
Od biokemijskih promjena koje nastaju u organizmu kao posljedica djelovanja akutnog i kroničnog stresa jest i otpuštanje hormona, kateholamina, kortizola i nekih drugih hormona. Hormoni iz skupine kateholamina su hormoni koje oslobađa nadbubrežna žlijezda u odgovoru na stres i oni pripremaju organizam na «borbu» sa stresom tj. podižu njegov stupanj pripravnosti, utječu na pojačani rad srca, na povišeni krvni tlak.
Kao jedna od posljedica djelovanja stresa navedeni su i problemi s probavnim sustavom, tj. otežana probava. Da bi izbjegli ili umanjili ovaj problem potrebno je uvesti prehranu mediteranskog tipa u kojoj prevladava voće, povrće, riba, a unos masnoća temelji se na maslinovom ulju. Ovakav tip prehrane dat će organizmu spojeve koji su potrebni za očuvanje imuniteta, a neće nepotrebno opteretiti i onako loš probavni sustav.
Osim probavnih smetnji, stres kod nekih ljudi može uzrokovati pojačani apetit, tako da imaju potrebu nekontroliranog hranjenja. Kao posljedica javlja je pretilost. Ako je još i probavni sustav pogođen stresom, onda se broj problema samo povećava.
Odabir prehrane i za problem pretilosti i pojačanog apetita je također izuzetno važan, pa se Mediteranska prehrana i maslinovo ulje navode kao najbolji izbor za sprječavanje pojave pretilosti i unosa štetnih namirnica (praznih kalorija, masne hrane, zasićenih masnih kiselina, rafiniranih šećera, soli) u organizam.
