Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i podršku niza dionika iz područja svinjogojstva, veterinarstva, poljoprivrede i lova provode informativnu kampanju s ciljem prevencije, prijavljivanja i suzbijanja slučajeva afričke svinjske kuge (ASK) u Hrvatskoj.
Hrvatska je jedna od 18 zemalja Europe u kojima EFSA treću godinu zaredom provodi opsežnu kampanju podizanja svijesti o ASK-u. U Hrvatskoj do sada nije zabilježen nijedan slučaj ASK-a, unatoč tome što je ona prisutna u susjednim zemljama – Italiji, Srbiji i Mađarskoj. U Hrvatskoj se kampanja provodi od 2019. godine, a njezini nositelji EFSA i HAPIH pozivaju uzgajivače svinja, veterinare i lovce na pojačani oprez.
Pravovremeno prepoznavanje, sprječavanje i prijavljivanje od ključne su važnosti za suzbijanje bolesti. Stoga EFSA i HAPIH savjetuju uzgajivače svinja kako mogu izbjeći kontaminaciju i zaštititi svoje svinje, prepoznati simptome bolesti te u slučaju sumnje na zarazu iste prijaviti nadležnim institucijama. Takvo rano otkrivanje može pomoći u borbi protiv ove bolesti.
ASK može imati iznimno snažan negativan učinak na gospodarstvo, a za tu razornu bolest trenutno ne postoji odobreno cjepivo ni lijek. Bolest ne pogađa ljude, no uzrokuje gospodarsku štetu pogođenim zemljama. Uzimajući u obzir veliku smrtnost životinja oboljelih od ove bolesti, pojava ASK-a može imati ozbiljan utjecaj na svinjogojstvo jer dovodi do ograničavanja trgovine i izvoza ili prisilnog usmrćivanja većeg broja domaćih svinja. Ukazujući na ovaj problem, Bernhard Url, izvršni direktor EFSA-e, izjavio je: „Afrička svinjska kuga izrazito je zarazna bolest koja se širi regijama diljem Europe koje do sada nisu bile zahvaćene. Širenje ove bolesti globalna je prijetnja koja je uzrokovala goleme gubitke za svinjogojstvo u Europi i šire. U suradnji s partnerima u nadležnim tijelima povezujemo se s uzgajivačima čije su životinje i prihodi ugroženi ovom smrtonosnom bolesti. Kampanja o afričkoj svinjskoj kugi #StopASF za cilj ima informirati uzgajivače, veterinare i lovce o tome na što trebaju pripaziti pri prepoznavanju, prevenciji i prijavljivanju.“
Partnerski kampanju podržava Ministarstvo poljoprivrede, koje provodi niz aktivnosti s ciljem suzbijanja ASK-a, što je jedan od razloga zašto se ova bolest nije pojavila u Hrvatskoj. „Jedino nastavkom uspješne suradnje između Ministarstva i posjednika životinja možemo nastaviti zadržavati ovu opasnu bolest van Hrvatske. Poduzeli smo niz mjera, od 2019. godine do danas su sva gospodarstva koja drže svinje u RH kategorizirana u odnosu na biosigurnost, za što smo u Državnom proračunu predvidjeli i utrošili 27 milijuna kuna. Ministarstvo poljoprivrede od 2019. godine sufinancira i troškove postavljanja dvostrukih ograda s 80 % stvarno nastalih troškova materijala do maksimalnog iznosa od 20 tisuća kuna po korisniku te je u tu svrhu isplaćen iznos od gotovo 1,5 milijuna kuna za ukupno 121 posjednika svinja“ izjavila je mr. sc. Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.
Niz dionika u svinjogojstvu, poljoprivredi, veterinarstvu i lovu također je pružio potporu u širenju poruka i savjeta koji pomažu prevenciji i prepoznavanju ASK-a: Hrvatsko agronomsko društvo, Hrvatska veterinarska komora, Hrvatski veterinarski institut, Hrvatska poljoprivredna komora, Središnji savez udruga uzgajivača svinja (SUS) i Hrvatski lovački savez. Navedeni dionici izravno sa svojim članovima i korisnicima dijele informacije o ASK-u te ih educiraju i informiraju s ciljem povećanja svijesti o ovoj razornoj bolesti.
Svinjogojstvo je izrazito važna gospodarska djelatnost EU-a, koji kao najveći izvoznik svinjetine i svinjskih proizvoda godišnje izvozi oko 5 milijuna tona, a svinjogojstvo udjelom predstavlja 8,5 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje u EU-u. ASK stoga predstavlja rizik od značajnih financijskih gubitaka zbog usmrćivanja životinja, ograničenja izvoza životinja i mesa te troškova kontrolnih i preventivnih mjera. Afrička svinjska kuga na farme svinja može prodrijeti na više načina, zaražene divlje svinje mogu doći u kontakt s domaćima u slučaju da farme nisu ograđene, dok se uvozom može zaraženu svinju dovesti među nezaražene. Nadalje, lovci nakon što ulove zaraženu divlju svinju mogu nesvjesno prenijeti virus na svojoj odjeći, obući i opremi, uzgajivači svinja na svojoj odjeći, obući i opremi također mogu virus prenijeti s jedne farme na drugu. U slučaju zaraze, sve svinje na zaraženoj farmi moraju se usmrtiti, što predstavlja ogroman gubitak za uzgajivača. Stoga je rano prepoznavanje znakova posebno važno, kao i dezinfekcija obuće, odjeće i opreme, kako bi se spriječilo širenje ovog virusa.
Iako u Hrvatskoj ova bolest nikada nije zabilježena, prisutna je u susjednim zemljama Italiji, Mađarskoj i Srbiji, što predstavlja značajan rizik za prenošenje bolesti. Osim u zemljama koje graniče s Hrvatskom, ASK je prisutna i u Bugarskoj, Estoniji, Njemačkoj, Latviji, Litvi, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Slovačkoj i Ukrajini. Korisni materijali kojima EFSA želi podići svijest ovoj bolesti, kao i informacije o prepoznavanju simptoma dostupni su na mrežnoj stranici kampanje o afričkoj svinjskoj kugi.
 i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u suradnji s){kind=link}