Blitva je vrlo zahvalna povrtna kultura za uzgoj zbog mogućnosti prilagodbe tlu i klimi. Razlikuju se dva osnovna tipa kultivara: lisnata blitva (Beta vulgaris L. ssp. vulgaris var. cicla); blitva rebrašica (Beta vulgaris L. ssp. vulgaris var. flavescens).
Prvi kultivar ima kraće, tanje i zelene lisne peteljke s glatkim do blago valovitim plojkama. Rebrašica ima duge i široke, bijele lisne peteljke te valovite ili mjehuraste plojke. U posljednje vrijeme vrlo su popularni kultivari crvenih ili žutih lisnih peteljki (tzv. rainbow blitva): Oni su potrošačima izuzetno zanimljivi zbog atraktivnog izgleda.
Optimalna temperatura za klijanje i rast je 16 do 20 °C. Biljka, premda sporije, raste i pri temperaturama od 5 do 10°C. Potpuno razvijene, mlade biljke podnose blagi mraz. To omogućava prezimljavanje u priobalnom području. Ipak, treba voditi računa da izloženost mladih biljaka niskim temperaturama kroz duže vrijeme može izazvati prijevremenu cvatnju.
Pročitajte: Zaštitite biljke i povrće mlijekom – Evo kako da napravite mliječni sprej
Paziti na gnojidbu
Najbolje uspijeva na dubokim, rahlim tlima, dobro opskrbljenim organskom tvari uz pH od 6 do 8. Međutim, prilagodit će se i manje povoljnim uvjetima, a dobro podnosi i blago zaslanjena tla. Važno je pridržavati se plodoreda i ne uzgajati blitvu na istom mjestu najmanje 3 godine kao ni druge kulture iz roda Beta poput cikle.
Pri pripremi tla preporučuje se gnojidba kompostiranim organskim gnojivom. Kasnije, obično nakon berbe, može se obaviti prihrana tekućim gnojivom od koprive koje je bogato dušikom. Kao i kod uzgoja ostalog lisnatog povrća, treba voditi računa o količini dušika koje se unosi u tlo. Najviše zbog potencijalne prekomjerne količine nitrata u listovima.
Za ranoproljetni uzgoj blitve prikladno je napraviti uzdignute gredice koje će omogućiti brže zagrijavanje tla, prozračivanje usjeva i bolje ocjeđivanje vode. Blitva se najčešće sije izravno u tlo; međutim mogu se uzgojiti i presadnice koje se sade u fazi razvijenih 3 do 5 pravih listova. Pri izravnoj sjetvi, sije se na razmake redova 30 do 50 cm; biljke se unutar reda prorjeđuju na razmak 20 do 30 cm.
Biljke se mogu ostaviti dok ne razviju 5 do 6 pravih listova; potom mogu prorijediti sklop čupajući cijele biljke s korijenom (koje se mogu konzumirati kao mlada blitva). Presadnice se najčešće sade na razmak 30 do 40 cm unutar reda. U kontinentalnim područjima sije se na otvorenom od druge polovice ožujka do kraja svibnja dok se presadnice sade u prvoj polovici travnja. U mediteranskom području sije se od veljače do travnja; za jesensku i zimsku berbu može se sijati od kolovoza do početka rujna.
Pročitajte: Plamenjača krastavca i rajčice
Poželjno je tretiranje biostimulatorima
Za kontinuirani rast i obnavljanje biljaka nakon berbe važno je opskrbiti usjev vodom, pogotovo u kritičnim razdobljima. U kontinentalnom dijelu obično su dovoljna 2 do 3 navodnjavanja tijekom ljetnih mjeseci. U priobalnom području je važno navodnjavati biljke nakon sjetve i na početku vegetacije, ako je riječ o jesensko-zimskom uzgoju ili u drugoj polovici vegetacije ako je riječ o proljetnom uzgoju.
U svrhu prevencije razvoja bolesti i pojave štetnika, važno je držati se plodoreda te izbjegavati susjedne usjeve cikle te šećerne i stočne repe. Također, preporučuje se uzgajati blitvu u kombinaciji s dobrim susjedima: blitva – poriluk – neven, blitva – kadifica, blitva – grah – kopar, blitva – salata.
Blitvu često napadaju lisne uši. Kao atraktant se koriste ljepljive žute trake ili ploče, a korisno je u blizini uzgajati repelentne biljke poput anisa, češnjaka, čubra, dragoljuba, korijandara, lavande ili vlasca. Preventivno se mogu koristiti i biljni ekstrakti za prskanje od pelina, koprive, čubra ili vratića. Od prirodnih neprijatelja, izuzetno su korisne božje ovčice (bubamare), ose najeznice, uholaže i grabežljive stjenice. Općenito, poželjno je malčirati usjev. Biljke tretirati biostimulatorima koji će povećava otpornost na abiotske (hladnoća, visoka temperatura, suša) i biotske (paraziti, bolesti) čimbenike.
Blitva se može brati oko 60 dana nakon sjetve odnosno 30 dana nakon sadnje. Ako se ne čupaju cijele mlade biljke u svrhu prorjeđivanja, obiru se vanjski, zdravi, razvijeni listovi što omogućava višekratnu berbu (3 do 5 tijekom uzgoja). S obzirom da blitva brzo gubi vlagu i svježinu, poželjno ju je odmah nakon berbe smjestiti na hladno uz visoku vlagu zraka.
