Mliječna mast je jedan od glavnih sastojaka mlijeka, a procenat masti u mlijeku najviše utiče na cijenu mlijeka. Od ukupne energetske vrijednosti mlijeka, na mliječnu mast odlazi čak 54% . No, mnogi se pitaju da li je mlijeko sa manjim sadržajem masti razređeno. Odgovor je ne, a više o tome saznajte u nastavku teksta.
Šta znamo o mliječnoj masti?
Mliječna mast je, kao što je navedeno, jedna od osnovnih komponenti sastava sirovog mlijeka čiji sadržaj varira u zavisnosti od vrste i rase životinja, godišnjeg doba, ishrane i dr. Mast u mlijeku se nalazi u formi masnih globula, a prosječan sadržaj masti sirovog kravljeg mlijeka je oko 3,8– 4,2%. Ipak, brojni proizvoda od mlijeka se odlikuju sa smanjenim sadržajem masti u odnosu na njen sadržaj u sirovom mlijeku. Prirodno izdvajanje masti u mlijeku se odvija usljed razlike u gustini masnih globula, koje isplivavaju na površini (manje gustine) i ostatka mlijeka. Izdvojena mast na površini mlijeka se može lako odstraniti, a ostali deo svakako sadrži manji sadržaj masti.
Pročitajte: Mlijeko sa češnjakom – Priprema i prednosti
U industrijskim uslovima za izdvajanje mlijčne masti tzv. obiranje mleka) koristi se postupak separacije koji se sprovodi u separatorima. U ovim uređajima na osnovu razlike u gustini a primjenom centrifugalne sile dolazi do izdvajanja određenog sadržaja masti. S tim u vezi, možemo reći da mlijeko sa smanjenim sadržajem svakako nije razređeno već je iz njega samo odstranjen i podešen željeni sadržaj masti.
Uticaj mliječnih masti na tijelo
Istraživanja pokazuju da masti u mliječnim namirnicama ne povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti i mogu zapravo biti od koristi za zdravlje, jer su masti u mliječnoj hrani veoma složene. Naučnici su došli do otkrića da mliječne masti nisu štetne za zdravlje srca kao što se nekada mislilo, već da organizam može imati i koristi.
Smatra se da je konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda – bez obzira na nivo masti – povezana sa nižim krvnim pritiskom i smanjenim rizikom od kardio-vaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Dakle, unos zasićenih masti nije sinonim za srčane bolesti. Većina zasićenih masti u mlijeku nema uticaja na cirkulišući holesterol i nema negativnih implikacija po ljudsko zdravlje.
