Broskva ili podzemna keleraba je veoma zdrava i korisna biljka. Zadebljali korijen služi za ljudsku ishranu, a lisna masa za stoku. Otporna je na zimu, te može da izdrži niske temperature do -10 stepeni bez oštećenja, a nije izbirljiva prema zemljištima.
Broskva je dvogodišnja kupusnjača i odlično uspijeva u zemljama sa prohladnom kontinentalnom klimom, kao i u planinskim područjima. Prve godine razvija zadebljao korijen i lisnu rozetu, a druge cvjeta i donosi sjeme. Ima dug vegetacioni period te se uglavnom gaji kao osnovna kultura, bilo iz direktne sjetve ili rasada. Iako nije izbirljiva prema zemljištima dobro je da zemljište bude strukturno, jer se plod djelimično razvija u zemlji. Ne podnosi sušu i visoke temperature.
Polovina zadebljalog korijena štrči izvan površine, tako da se lako prati napredovanje i rast biljaka.
Postoje dvije sorte – sa bijelim i žutim korijenom. Za ljudsku ishranu se više koriste bijele sorte. Prva je okrugla, sitnija, a druga duguljasta, krupna i teška 4-6 kilograma.
Kako se gaji broskva?
Može da se gaji na dva načina: direktno sjetvom na njivi, kao repa ili cvekla, ili preko rasada.
Sije se u aprilu ili maju, na stalno mjesto ili hladne leje, iz kojih se presađuje u junu.
Zemljište treba nađubriti sa 500-600kg po hektaru kompleksnim NPK đubrivima u odnosu 2:1:3, jer kalijum igra neobično važnu ulogu u ishrani broskve. Ne treba je đubriti organskim đubrivima.
Za sjetvu rasada je potrebno oko 500 grama sjemena za hektar ili 2-3 grama po kvadratu. Sjeme zadržava klijavost 5-7 godina.
Njega broskve tokom vegetacije se sastoji u proređivanju, okopavanju i nagrtanju. Ova treća mjera je veoma važna, jer poboljšava kvalitet korijena, s obzirom da deo koji strči iznad zemlje ogrubi i odrveni. Zakidanje listova nije preporučljivo, jer se u njemu stvara hana koja se deponuje u plodu.
Broskva se vadi krajem jeseni, slično kao cvekla. Daje visoke prinose, 60-70 tona korena i 10-15 tona zelenog lišča koje je odlična hrana za stoku. Može da se ostavi na polju preko cijle zime i koristi prema potrebi.
Hranljive vrijednosti
Po hranljivoj vrijednosti borskvi pripada jedno od prvih mjesta ne samo među kupusnjačama, nego i povrćem uopšte.
Sadržaj suve materije u korijenu kreće se od 20-25%, kao kod zelenog zrna graška. Od hranljivih materija najviše ima šećera, malo skroba, celuloze, hemiceluloze i pektina. Bjelančevina ima malo, ali ima dosta vitamina, necima, glikozida i minerala.
Kao i većina drugih korijenastih vrsta povrća, neobično je bogata kalijumom, fosforom, kalcijumom, gvožđem i manganom. Ima dosta vitaima C i eteričnih ulja, od kojih potiče specifičan ukus i miris mesa broskve.
U ishrani se koristi tokom zime i proljeća i igra neobično važnu ulogu u snadbevanju organizma vitaminima i mineralima. Koristi se za pravljenje salata, čorbi, variva, slično kelerabi.
Može da se čuva na polju gde je i odrasla, u trapu i hladnjačama, gde treba podesiti temperaturu na 0-1 stepen i relativnu vlažnost vazduha 85-90%.
