Kopriva (lat.urtica dioica) je samonikla biljka u narodu poznata i kao obična kopriva, pitoma kupina, pasja kopriva, žara, žegavica.
Rasprostranjena je u gotovo svim dijelovima svijeta, a najčešće ju nalazimo na zapuštenim i obraslim terenima. Prepoznatljiva je po svojim zelenim srcolikim listovima prekrivenima sitnim dlačicama koje žare (otuda i naziv žara). Ljekoviti su svi njeni dijelovi – lišće, cvijet, stabljika, korijen i sjeme.
Danas koprivu, nažalost, mlađi naraštaji doživljavaju kao korov i nastoje ju pošto poto iskorijeniti s okućnice, iz vrta ili voćnjaka. No, stariji o njoj imaju drugačije mišljenje – potvrdit će da je ona u prošlosti bila izuzetno cijenjena te svakodnevno korištena kao hrana, ali i lijek.
Kopriva – povijesni univerzalni lijek
Prvi tragovi upotrebe ove biljke potječu još iz prvog stoljeća, kada je korištena kao lijek protiv prehlade i opće slabosti te kao snažno sredstvo za detoksikaciju organizma. Kroz povijest, kopriva je korištena kao izvrstan diuretik i laksativ te odlično sredstvo za liječenje oteklina, nepravilne menstruacije, krvarenja, upale pluća, astme, bolesti slezene, gangrenoznih rana te mnogih drugih oboljenja. U 17. stoljeću poslužila je kao protuotrov kod uboda otrovnih životinja te za liječenje kamenaca i pijeska u bubrezima i mokraćnim kanalima, kožnih infekcija, bolova u zglobovima, gihta i išijasa.
KOPRIVA
Poznata i široko primjenjivana je stara ruska tradicija žarenja tijela koprivom u svrhu jačanja cirkulacije i ublažavanja reumatskih tegoba. Također, u Rusiji se kopriva tradicionalno koristi i za liječenje bolesti jetre i žučnog mjehura.
U engleskoj i njemačkoj fitoterapiji ona je cijenjeno sredstvo za suzbijanje upala mokraćnih kanala i tegoba s prostatom. Zbog velike koncentracije željeza u mnogim kulturama se od davnina upotrebljava za liječenje anemije i nedostatka energije.
Kopriva sadrži vlakna koja su vrlo slična onima iz konoplje i lana, zbog čega stoljećima zauzima posebno mjesto u tekstilnoj industriji. U mnogim zemljama domaćice su ju koristile za čišćenje i pranje stakla, ogledala i posuđa tako što bi prljavu površinu izribale koprivom, isprale vodom i potom obrisale čistom krpom.
Riznica hranjivih nutrijenata
U ovoj široko rasprostranjenoj zeljastoj biljci kriju se mnogi dragocjeni nutrijenti. Obiluje vitaminima C, A, K, B2.
Sadrži bjelančevine, masti, ugljikohidrate, flavonoide, tanin, klorofil, karoten, lecitin, fitosterol, acetilholin te pantotensku, mravlju, octenu i silicijsku kiselinu. Korijen koprive sadrži velike količine željeza, stoga se tradicionalno koristi u liječenju anemije kao i protiv prhuti u kosi, opadanja kose te za njeno jačanje. Zbog visokog udjela magnezija kopriva je odlično sredstvo za ublažavanje bolova i grčeva u mišićima, menstrualnih grčeva kao i opće slabosti, umora i iscrpljenosti.
Mineral silicij je od velikog značaja za zdravlje kože, zbog čega je kopriva u fitoterapiji nezaobilazan lijek za suzbijanje akni, ekcema, herpesa, lišajeva i gljivica.
Zahvaljujući vitaminu K, pomaže u zaustavljanju krvarenja te se stoga preporučuje za reguliranje obilnih menstruacija kao i za zaustavljanje krvarenja iz nosa. Odlična je pomoć u liječenju kroničnih upala mokraćnog sustava jer u svom sastavu sadrži trijeslovine, tvari koje suzbijaju razvoj bakterija. Lecitin prisutan u koprivi ublažava bolne zglobove, pospješuje probavu te njeguje i jača kosu. Pospješuje pamćenje i pomaže kod osjetljivosti na vremenske promjene.
Prirodni lijek protiv anemije
Ova jednostavna biljka stoljećima je poznati narodni lijek za slabokrvnost i prevenciju anemije. Bogatstvo željeza, najvažnijeg elementa u ljudskom organizmu, a kojeg tijelo samo ne proizvodi, razlog je zbog kojeg je kopriva bila neizostavan sastojak svake kućne ljekarne u povijesti.
I danas se koristi se kao prirodno sredstvo za poboljšanje krvi te bolju cirkulaciju. Bogata je i vitaminom C, koji prirodno potiče bolju apsorpciju željeza pa se pri njenoj upotrebi ne javljaju uobičajene nuspojave uzimanja dodatne terapije željezom, kao što su mučnina, proljev i bolovi u želucu. Kopriva je ujedno i prirodni izvor energije i vitalnosti.
Pomoć u detoksikaciji organizma
Ova pomalo neugledna biljka izvrsna je pomoć u detoksikaciji organizma. Potiče rad probavnog sustava, pospješuje izlučivanje tekućine, čisti krv i mokraćne kanale. Kopriva pomaže u izlučivanju viška mokraćne kiseline iz tijela, pa služi kao narodni lijek za tegobe povezane s gihtom. Upravo stoga je snažna pomoć u ublažavanju tegoba povezanih s nakupljanjem i zadržavanjem toksina u organizmu te kao prirodna pomoć protiv parazita u tijelu.
Prirodni izbor za trudnice
Kopriva je biljka koju je preporučeno koristiti i u najosjetljivijem dijelu ženinog života – trudnoći, kada se koristi u obliku čaja, dok se svježe cijeđeni sok od koprive (iz sokovnika) ne preporučuje. Budući da obiluje željezom, prirodan je izbor za sprječavanje i liječenje trudničke anemije te potiče cirkulaciju. Pomaže radu bubrega, ublažava stres, regulira rad hormona i smiruje upale.
Zahvaljujući magneziju, smanjuje grčeve u nogama i ublažava porođajne bolove te pridonosi smanjenju umora i malaksalosti. Može pomoći kod hemeroida te spriječiti krvarenje nakon poroda. Potiče stvaranje majčinog mlijeka. Čaj od koprive dobro je piti već od 2. tromjesečja i u cijelom periodu dojenja. Pomaže i u obnovi kose te osigurava zdravu i čistu kožu.
Ostale poznate dobrobiti koprive:
– jača imunitet
– smiruje simptome reumatizma i artritisa
– pomaže kod menstrualnih bolova i predmenstrualne nadutosti
– snižava krvni tlak i šećer u krvi
– pomaže kod glavobolje i nesanice
– ublažava bolesti dišnih puteva
– eliminira kožne probleme
– suzbija infekcije urinarnog trakta
– uništava crijevne parazite
– njeguje i jača kosu
– potiče laktaciju
Primjena koprive
Redovitim konzumiranjem pripravaka od ove čudesne biljke možete prevenirati mnoge bolesti te ublažiti i pomoći pri liječenju i težih zdravstvenih tegoba. Stoga, uvedite u svoj dnevni ritual barem 1-2 šalice čaja ili soka od koprive.
Za liječenje težih oboljenja jedna ili dvije šalice neće biti dovoljne. U tom slučaju svakodnevno konzumirajte litru do dvije napitka. Koprivu možete iskoristiti za pripremu čaja, soka, meda, likera, sirupa, tinkture ili pak njome obogatiti vaša omiljena jela.
Berba i čuvanje
Ova biljka je vrlo skromna, što se uzgoja tiče i podjednako uspijeva na gotovo svim vrstama tla. Kao i sve druge samonikle biljke, bere se u čistoj prirodi, što dalje od prometnica i zagađenih zona. Mladi listovi koprive, ubrani prije cvatnje su najukusniji za konzumaciju i najbolji su lijek.
Idealno vrijeme za berbu lista koprive je proljeće (od ožujka do svibnja), prije cvatnje, a može se brati i u jesen prije formiranja sjemena. Prilikom berbe, obavezna je zaštita ruku rukavicama jer mravlja kiselina i histamin prisutni u lisnim dlačicama mogu nadražiti kožu te izazvati svrbež, bol, crvenilo i oteklinu.
Beru se sasvim mladi listovi, s vrha (10-15 cm od vrha) koji se termički obrađuju za trenutnu konzumaciju ili se suše za kasniju upotrebu. Mnoge domaćice ju nakon kratkog blanširanja zamrzavaju te koriste tijekom zime kao zamjenu za špinat ili blitvu.
Želite li je osušiti i koristiti cijele godine, lišće koprive osušite u hladovini, na prozračnom mjestu. Osušeno se posprema u papirnate ili platnene kutije ili vrećice. Korijen se vadi u proljeće i jesen. Nakon što se četkom dobro očisti od zemlje, suši se kao i lišće, u hladovini, na prozračnom mjestu. Sjeme se sakuplja u kolovozu i rujnu.
Napomena
Nakon duže konzumacije koprive postoji manji rizik od alergijske reakcije. Kopriva u pojedinim slučajevima može izazvati proljev i probleme s probavom. U slučaju konzumacije većih količina pripravaka od koprive konzultirajte se s liječnikom jer kopriva može pojačati ili ometati djelovanje pojedinih lijekova (lijekova za razrjeđivanje krvi, za snižavanje tlaka, za dijabetes, antidepresiva).
