Utorak, 6 Decembra, 2022
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneRatarstvoZnačaj i uslovi uspijevanja heljde

Značaj i uslovi uspijevanja heljde

Uključite se u našu FACEBOOK zajednicu

- Advertisement -

Heljda (Fagopyrum esculentum) je jednogodišnja zeljasta biljna vrsta iz porodice Polygonaceae, koja je danas prepoznatljiva kao visoko kvalitetna biljka, čiji se plodovi koriste u ishrani ljudi i životinja.

Značaj heljde ogleda se u bogatstvu hranjivim materijama. Plod heljde sadrži fosforna, kalcijumova, bakarna jedinjenja, te gvožđe, mangan, cink i selen.  Sadrži brojne minerale i odličan je izvor vitamina B kompleksa, posebno vitamina B6, niacina i riboflavina.

Bjelančevine heljdinog zrna imaju visoku biološku vrijednost što znači da ih organizam u visokom procentu može iskoristiti. Za to zasluge preuzima aminokiselina lizin koju heljda sadrži, a koja poboljšava biodostupnost heljde.

- Advertisement -

Heljda se koristi i u ishrani životinja. Ostaci pri preradi heljde u krupu, predstavljaju vrlo dobru koncentrovanu stočnu hranu. Dobra je medonosna biljka, pčele je obično posjećuju samo u jutarnjim satima, sakupljajući nektar. Najbolje luče nektar kada je vrijeme toplo i vlažnost zraka visoka, oko 65-98%. Prinosi na površini od 1ha mogu iznositi oko 200kg meda.

Neizostavno je pomenuti i ljekoviti značaj ove kulture. Čaj od heljde pomaže u održavanju krvnih sudova, pospješuje memoriju, pomaže kod reumatizma, glaukoma i dijabetesa, smanjuje visok krvni pritisak. Ishrana plodovima heljde pomaže u liječenju stresa, nesanice i dijabetesa. Čaj od cvijeta heljde liječi bronhitis i ublažava kašalj.

Uslovi uspijevanja

- Advertisement -

Heljda je skromnih zahtjeva u pogledu zemljišnih i ekoloških uslova, a zahvaljujući svojoj kratkoj vegetaciji pogodna je za brdsko-planinska područja. Traži mala ulaganja u proizvodnju, a zbog više cijene zrna u odnosu na druga žita često je njena proizvodnja ekonomičnija od drugih usjeva uprkos njenim nižim prinosima.

S obzirom da joj ne odgovaraju visoke ljetnje temperature, u toplijim predjelima je najbolje sijati u julu mjesecu kako bi u fazi rasta izbjegla visoke ljetnje temperature. Njena vegetacija traje od 70 do 90 dana. Biljka je vlažnih pređela, tako da je prema suši jako osjetljiva.

Skromnih je zahtjeva prema zemljištu, uspijeva i na siromašnijim zemljištima na kojima proizvodnja drugih kultura nije ekonomski isplativa i može se preporučiti kao kultura za marginalna područja na kojima žita koja zahtijevaju intenzivnu agrotehniku ne uspijevaju.

Heljda vodi porijeklo iz brdskih područja srednje Azije, odakle se u XIV vijeku proširila u Evropu. Danas je široko rasprostranjena u cijelom svijetu, a najveći svjetski proizvođači su Rusija i Kina.  Prema statističkim podacima FAOSTAT-a,  ukupne svjetske površine zasijane ovim usjevom u 2020. godini su iznosile 1 856 913 hektara sa prosječnim prinosom od 1,1 t/ha.

Zahvaljujući raznovrsnoj upotrebi, heljda i njeni proizvodi su traženi na domaćem i inostranom tržištu, te se iz godine u godinu bilježi trend povećanja proizvodnje heljde i u Bosni i Hercegovini.

Jedan takav primjer jeste  opština Rogatica. Prema statističkim podacima iz Odjeljenja za lokalni razvoj, privredu i društvene djelatnosti, iako je riječ o manjim površinama, zasijane površine heljdom su se udvostručile u odnosu na prošlu godinu.

Proizvođač heljde iz ove opštine, Radoje Kojić, ističe da je glavni razlog zbog čega se odlučio za ovu kulturu skromnost prema uslovima uspijevanja što proizvodnju čini ekonomičnijom, ali i to što je heljda manje izazovna za divlje svinje i ostale štetočine u poljoprivredi. Zadovoljstvo ne krije i kada je cijena u pitanju, koja se kreće od oko 4 KM/kg u zrnu, a samljevene od 8 do 10 KM/kg.

- Advertisement -

Uključite se u našu FACEBOOK zajednicu

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI