Iako je sredina studenog i temperature još nisu blizu ništice, vrijeme je da razmišljamo čime i kako zaštititi povrtnice od utjecaja niskih temperatura. Iz dosadašnje prakse najboljim se pokazala agrotekstilna folija.
Agrotekstilna folija ili agril, koju zbog fine strukture vlakana poljoprivredni proizvođači od milja nazivaju i „paučinom“, velika je pomoć proizvođačima i hobistima u zaštiti osjetljivih kultura. Ima presudan značaj u proizvodnji povrća tijekom hladnih zimskih dana.
Naime, navedena folija više nego učinkovito štiti tek posijane i posađene biljčice od štetnih zimskih temperatura te je od velike pomoći poljoprivrednim proizvođačima. Osim za povrće, agrotekstilna folija se koristi i u zaštiti agruma i drugih osjetljivih voćaka od utjecaja niskih temperatura.
Pročitajte: Zašto dolazi do račvanja i pucanja korijena mrkve?
Način postavljanja agrotekstila
Iako se na većim površinama agrotekstilna folija obično postavlja posebnim strojevima, na manjim površinama se to uglavnom radi ručno. Postupak je vrlo jednostavan jer je dovoljno agrilom prekriti biljke, nakon čega se zbog mogućeg jačeg vjetra, njegovi krajevi dobro i učvrste.
U praksi se obićno agrotekstil učvrsti tako što se po njegovim rubnim dijelovima strojno ili ručno nanese malo veći sloj zemlje, a to se pokazalo više nego učinkovitim. Međutim, način postavljanja i napinjana folije ovisit će i od same uzgajane biljke te od faze razvoja u kojoj se uzgajana biljka nalazi.
Zato se, razumljivo, rubovi folije jače i napinju uz tlo kada će agril biti prisutan samo za vrijeme klijanja i nicanja, dok se obično u Hercegovini tijekom uzgoja salate ili blitve folija uopće ne skida nego je prisutna gotovo cijelo vrijeme uzgoja. U tom slučaju rubovi agrotekstila se malo popuštaju a sve kako bi uzgajana biljka, u ovom slučaju salata ili blitva, imala prostora za normalan rast u visinu.
Pročitajte: Koja su vodotopiva gnojiva najkvalitetnija?
Može li se povrće nesmetano uzgajati ispod agrila?
Praksa je pokazala kako se povrće bez većih poteškoća može uzgajati ispod agrotekstilne folije jer je ona propusna za zrak, sunčevu svjetlost i kišu. Dakle, treba biti svjestan činjenice kako navedenu foliju nije potrebno uklanjati sve do berbe iz razloga što pri kišenju ili zalijevanju kapi vode preko mikropora na tkanini polako prolaze i ravnomjerno zalijevaju biljke i tlo.
Čak se nakon toga tlo postupno suši pa se ne stvara uvijek nepoželjna pokorica. Osim toga, zbog postupnog isparavanja vode kroz mikropore na tkanini se ne stvara ni kondenzat. Treba znati i da se zadržavanjem vode u mikroporama agrila, pri padu temperature stvara tanak sloj (skrama) koja sprječava da se ispod paučinaste tkanine temperatura dalje snižava.
Zanimljiv je podatak kako se ispod bijelog agrotekstila tlo danju manje zagrijava a noću sporije hladi, čime su u znatnijoj mjeri umanjena štetna djelovanja koja uzrokuju temperaturna kolebanja.
I na kraju, ne smijemo zanemariti i činjenicu kako agril štiti biljke od udaraca jače kiše premda umanjuje i udarce od eventualnih naleta tuče.
